Blog
Da li ‘naučno’ zapravo znači ‘dobro’?
Da nauka ima svoju neprocjenjivu vrijednost i da igra ogromnu ulogu u današnjem svijetu, u to nema nikakve sumnje. Ali koliko god ta uloga bila značajna, ona je samo jedan od faktora koji čine ovaj svijet.
Da bismo lagodno živjeli potrebno je da imamo krov nad glavom, hranu, odjeću, obuću, vodu, struju i niz drugih stvari, svaka od njih igrajući određenu ulogu i u toj ulozi biva nezamjenjiva. Drugim riječima, voda ne može da zamjeni krov nad glavom niti hrana zrak koji dišemo.
Ali sve se čini da, kad je nauka u pitanju, njena uloga je toliko prenaglašena da bi čovjek pomislio da sve što nije naučno nema nikakvu vrijednost i da, bez nauke, ovaj svijet je osuđen na propast.
No, da li to stvarno tako? Hajde da vidimo čime se nauka zapravo bavi i da utvrdimo, jednom za sva vremena, njenu pravu vrijednost i gdje joj pripada mjesto. U čemu je nezamjenjiva i šta ona nikad neće biti u stanju da zamijeni, bez obzira koliko napredovala.
Ovo su jako bitne stvari da se ustanove jer kad toga postanemo svjesni, vrlo teško će bilo kome poći za rukom da s nama olako manipulira.
Nauka se, u suštini, bavi proučavanjem materije i energije. Sve što je izvan toga ona nije u stanju da objasni. Niti se njena uloga ikako može poistovijetiti sa “dobrim” ili “dobronamjernim”.
Evo savršenog primjera. Kad nauka prozvede bilo kakav aparat ili spravu, recimo kompjuter ili auto, njen zadatak je time praktično završen. To sredstvo je sad u rukama ljudi i njihovih dobrih ili zlih namjera. Time se bavi filozofija a ne nauka.
Nauka samo olakša i ubrza raznorazne procese, često puta na stotine pa čak i milione puta više ali ona je nemoćna da kontroliše na koji način će se oni koristiti. Drugim riječima jedna osoba za traktorom sad može, k’o od šale, da zamijeni na hiljade kopača ali, isto tako, može i da uništi usjeve ili pobije ljude.
Čak i ako se pojedine sprave koriste upravo na način na koji ih je nauka predvidjela, to u ogromnom broju slučajeva nema nikakve veze sa “dobrim”. Tenkovi i puškomitraljezi mogu da ubiju na hiljade puta više ljudi nego luk i strijela. Ili atomska bomba da uništi i razori na hiljade puta više nego kamenje i katapulti. Hitler je to davno dokazao u praksi ali niko nikad nije uzeo taj primjer kao dokaz kako je nauka dobra. Niti kako su njegovi naučnici eksperimentirali nad ljudima a od jevrejske djece pravili sapun.
Ali hajde, isto tako, da se malo pozabavimo i sa stvarima koje nemaju nikakve veze sa naukom i da utvrdimo njihovu vrijednost. Čisto radi poređenja. Recimo - čitav kosmos. Sunce, zemlja, atmosfera, priroda, ljudi, životinje, voda, vatra…
Vrlo brzo ćemo ustanoviti, ne samo da najvažnije stvari u životu nemaju nikakve veze sa naukom već i to da je nauka, nažalost, jedan od najvećih krivaca što je ovaj svijet ovakav kakav je i da je, upravo zbog nje, gotovo na rubu propasti. Ponavljamo opet, nauka je tu potpuno neutralna tj. sama po sebi ona nije ni dobra ni loša i nije njena krivica što se našla u rukama pohlepnih i zlonamjernih moćnika.
E’ pa dakle, šta je to što čini ljude sretnima u životu? Ili još bolje, za čim oni žude i zbog čega uopšte žive? Ne treba biti genije da se odmah ustanovi da bi tu na prvom mjestu došle stvari poput dobrog jela i pića, ljubav, seks, muzika, prijatelji, familija, sport, putovanja i sto drugih stvari od kojih ni jedan nema veze sa naukom.
I svaka od ovih stvari ima na stotine, pa čak i na hiljade ili milione konkretnih pojedinačnih primjera kao što su npr. od voća tu i trešnje i jagode, papaje i mangoi, breskve i kajsije. Od hrane raznorazni specijaliteti sa roštilja, iz rerne, kuvani, prženi, torte, ćevapčići, pite, sarme, gulaš, pizza…
A da ne govorimo o raznoraznim domaćim sokovima i slatkišima, rakiji, vinu, likerima i svime drugim u čemu mnogi ljudi uživaju.
Ljubav nije naučna, niti seks ali to očigledno nikome ne smeta, ne samo da u njima uživaju već da upravo radi takvih stvari i žive.
Roditelji, djeca, braće i sestre, prijatelji - niko od njih nije naučan. Ushićenje kad se igramo sa domaćim ljubimcima, kad sjedimo sa voljenom osobom i gledamo zalazak sunca, rosa na laticama cvijeća ujutro i pčele koje sa njih sakupljaju med dok se njihov opojan miris širi zrakom - ništa od toga nije naučno. Niti je kiša, snijeg, leptir, duga, sunce, mjesec i zvijezde, dan i noć, plavetnilo neba, rijeke, mora, okeani, planine i kanjoni, um, sreća, dobrotvornost, vrline, humor, pa i sam život i Bog.
Sve što je bitno u životu nema veze s naukom. I mada je svima jasno da su sve te “nenaučne” stvari dobre jer bez njih život bi bio besmislen pa čak i nemoguć (recimo bez vode, zraka, sunca, prirode…), kad je u pitanju vrijednost pojedinih tradicionalnih disciplina najednom se sve to zaboravi i odmah osnovni kriterij postane da li su one “naučne” ili ne.
Kako mogu homeopatija, ayur veda ili kineska medicina biti dobre kad nisu naučne? I ko je taj austrijski naturopat Rudolf Breuss i kako se samo usudjivao da liječi svojom nenaučnom metodom gladovanja uz cijeđene prirodne sokove nešto tako teško i komplikovano kao što je rak?
Ali on je time lično izliječio preko 40000 ljudi od raka. Nema veze, nenaučno znači loše, a samo naučno znači dobro i mada nama ne polazi za rukom da ikog izliječimo od raka (iako smo već potrošili na stotine milijardi dolara tražeći lijek protiv raka te osakatili, namučili i pobili na milione nevinih ljudi) samo mi imamo pravo da se time bavimo. Na milijarde miševa, zamorčića i mnogih drugih životinja koje smo u tu svrhu izmučili i pobili tu i ne računamo pošto ničemu drugom oni i ne služe.
I naravno, u znak zahvalnosti, Breussa su izveli pred sud da opomenu i sve druge kojima bi slučajno pala na pamet slična ideja da se manu ćorava posla.
Nenaučna, kineska, medicina koja ne samo da nema nikakvih štetnih posljedica već daleko bolje liječi skoro svaku hroničnu bolest nego naučna, zapadna, medicina (te može da spriječi skoro svaku drugu ako se sprovodi u praksi) bi najbolje bilo da se zabrani jer nam može upropastiti sve što smo dosad postiigli tj. da imamo bolesnu (skoro čitavu) populaciju.
Karma je isto tako nenaučna ali ona na kraju sve greške ispravi i svi ti koji misle da mogu da rade šta žele će se jednog dana jako iznenaditi i pokajati ali njih to trenutno ne zanima pošto su sigurni da takvo nešto ne postoji. Jer nauka o tome nema pojma. Kao uostalom ni o čemu drugom što ima pravu vrijednost.
I na kraju, made bi se na ovu temu moglo još pisati i naširoko i nadugačko, samo par osvtra na ulogu nauke tj. njene beskrupulozne manipulacije u uništavanju svega što je dobro i vrijedno na ovoj planeti. Kao npr. kad su u pitanju svi ovi “nenaučni” pojmovi koji život znače (s lijeva) i sva šteta koju je nad njima nauka nanijela ili još uvijek nanosi (s desna):
Ali, na sreću, s druge strane, i stvari koje su izvan svakog dometa naučne manipulacije:
Da nauka ima svoju neprocjenjivu vrijednost i da igra ogromnu ulogu u današnjem svijetu, u to nema nikakve sumnje. Ali koliko god ta uloga bila značajna, ona je samo jedan od faktora koji čine ovaj svijet.
Da bismo lagodno živjeli potrebno je da imamo krov nad glavom, hranu, odjeću, obuću, vodu, struju i niz drugih stvari, svaka od njih igrajući određenu ulogu i u toj ulozi biva nezamjenjiva. Drugim riječima, voda ne može da zamjeni krov nad glavom niti hrana zrak koji dišemo.
Ali sve se čini da, kad je nauka u pitanju, njena uloga je toliko prenaglašena da bi čovjek pomislio da sve što nije naučno nema nikakvu vrijednost i da, bez nauke, ovaj svijet je osuđen na propast.
No, da li to stvarno tako? Hajde da vidimo čime se nauka zapravo bavi i da utvrdimo, jednom za sva vremena, njenu pravu vrijednost i gdje joj pripada mjesto. U čemu je nezamjenjiva i šta ona nikad neće biti u stanju da zamijeni, bez obzira koliko napredovala.
Ovo su jako bitne stvari da se ustanove jer kad toga postanemo svjesni, vrlo teško će bilo kome poći za rukom da s nama olako manipulira.
Nauka se, u suštini, bavi proučavanjem materije i energije. Sve što je izvan toga ona nije u stanju da objasni. Niti se njena uloga ikako može poistovijetiti sa “dobrim” ili “dobronamjernim”.
Evo savršenog primjera. Kad nauka prozvede bilo kakav aparat ili spravu, recimo kompjuter ili auto, njen zadatak je time praktično završen. To sredstvo je sad u rukama ljudi i njihovih dobrih ili zlih namjera. Time se bavi filozofija a ne nauka.
Nauka samo olakša i ubrza raznorazne procese, često puta na stotine pa čak i milione puta više ali ona je nemoćna da kontroliše na koji način će se oni koristiti. Drugim riječima jedna osoba za traktorom sad može, k’o od šale, da zamijeni na hiljade kopača ali, isto tako, može i da uništi usjeve ili pobije ljude.
Čak i ako se pojedine sprave koriste upravo na način na koji ih je nauka predvidjela, to u ogromnom broju slučajeva nema nikakve veze sa “dobrim”. Tenkovi i puškomitraljezi mogu da ubiju na hiljade puta više ljudi nego luk i strijela. Ili atomska bomba da uništi i razori na hiljade puta više nego kamenje i katapulti. Hitler je to davno dokazao u praksi ali niko nikad nije uzeo taj primjer kao dokaz kako je nauka dobra. Niti kako su njegovi naučnici eksperimentirali nad ljudima a od jevrejske djece pravili sapun.
Ali hajde, isto tako, da se malo pozabavimo i sa stvarima koje nemaju nikakve veze sa naukom i da utvrdimo njihovu vrijednost. Čisto radi poređenja. Recimo - čitav kosmos. Sunce, zemlja, atmosfera, priroda, ljudi, životinje, voda, vatra…
Vrlo brzo ćemo ustanoviti, ne samo da najvažnije stvari u životu nemaju nikakve veze sa naukom već i to da je nauka, nažalost, jedan od najvećih krivaca što je ovaj svijet ovakav kakav je i da je, upravo zbog nje, gotovo na rubu propasti. Ponavljamo opet, nauka je tu potpuno neutralna tj. sama po sebi ona nije ni dobra ni loša i nije njena krivica što se našla u rukama pohlepnih i zlonamjernih moćnika.
E’ pa dakle, šta je to što čini ljude sretnima u životu? Ili još bolje, za čim oni žude i zbog čega uopšte žive? Ne treba biti genije da se odmah ustanovi da bi tu na prvom mjestu došle stvari poput dobrog jela i pića, ljubav, seks, muzika, prijatelji, familija, sport, putovanja i sto drugih stvari od kojih ni jedan nema veze sa naukom.
I svaka od ovih stvari ima na stotine, pa čak i na hiljade ili milione konkretnih pojedinačnih primjera kao što su npr. od voća tu i trešnje i jagode, papaje i mangoi, breskve i kajsije. Od hrane raznorazni specijaliteti sa roštilja, iz rerne, kuvani, prženi, torte, ćevapčići, pite, sarme, gulaš, pizza…
A da ne govorimo o raznoraznim domaćim sokovima i slatkišima, rakiji, vinu, likerima i svime drugim u čemu mnogi ljudi uživaju.
Ljubav nije naučna, niti seks ali to očigledno nikome ne smeta, ne samo da u njima uživaju već da upravo radi takvih stvari i žive.
Roditelji, djeca, braće i sestre, prijatelji - niko od njih nije naučan. Ushićenje kad se igramo sa domaćim ljubimcima, kad sjedimo sa voljenom osobom i gledamo zalazak sunca, rosa na laticama cvijeća ujutro i pčele koje sa njih sakupljaju med dok se njihov opojan miris širi zrakom - ništa od toga nije naučno. Niti je kiša, snijeg, leptir, duga, sunce, mjesec i zvijezde, dan i noć, plavetnilo neba, rijeke, mora, okeani, planine i kanjoni, um, sreća, dobrotvornost, vrline, humor, pa i sam život i Bog.
Sve što je bitno u životu nema veze s naukom. I mada je svima jasno da su sve te “nenaučne” stvari dobre jer bez njih život bi bio besmislen pa čak i nemoguć (recimo bez vode, zraka, sunca, prirode…), kad je u pitanju vrijednost pojedinih tradicionalnih disciplina najednom se sve to zaboravi i odmah osnovni kriterij postane da li su one “naučne” ili ne.
Kako mogu homeopatija, ayur veda ili kineska medicina biti dobre kad nisu naučne? I ko je taj austrijski naturopat Rudolf Breuss i kako se samo usudjivao da liječi svojom nenaučnom metodom gladovanja uz cijeđene prirodne sokove nešto tako teško i komplikovano kao što je rak?
Ali on je time lično izliječio preko 40000 ljudi od raka. Nema veze, nenaučno znači loše, a samo naučno znači dobro i mada nama ne polazi za rukom da ikog izliječimo od raka (iako smo već potrošili na stotine milijardi dolara tražeći lijek protiv raka te osakatili, namučili i pobili na milione nevinih ljudi) samo mi imamo pravo da se time bavimo. Na milijarde miševa, zamorčića i mnogih drugih životinja koje smo u tu svrhu izmučili i pobili tu i ne računamo pošto ničemu drugom oni i ne služe.
I naravno, u znak zahvalnosti, Breussa su izveli pred sud da opomenu i sve druge kojima bi slučajno pala na pamet slična ideja da se manu ćorava posla.
Nenaučna, kineska, medicina koja ne samo da nema nikakvih štetnih posljedica već daleko bolje liječi skoro svaku hroničnu bolest nego naučna, zapadna, medicina (te može da spriječi skoro svaku drugu ako se sprovodi u praksi) bi najbolje bilo da se zabrani jer nam može upropastiti sve što smo dosad postiigli tj. da imamo bolesnu (skoro čitavu) populaciju.
Karma je isto tako nenaučna ali ona na kraju sve greške ispravi i svi ti koji misle da mogu da rade šta žele će se jednog dana jako iznenaditi i pokajati ali njih to trenutno ne zanima pošto su sigurni da takvo nešto ne postoji. Jer nauka o tome nema pojma. Kao uostalom ni o čemu drugom što ima pravu vrijednost.
I na kraju, made bi se na ovu temu moglo još pisati i naširoko i nadugačko, samo par osvtra na ulogu nauke tj. njene beskrupulozne manipulacije u uništavanju svega što je dobro i vrijedno na ovoj planeti. Kao npr. kad su u pitanju svi ovi “nenaučni” pojmovi koji život znače (s lijeva) i sva šteta koju je nad njima nauka nanijela ili još uvijek nanosi (s desna):
| Ljudi | stotine miliona ljudi mučeno i ubijeno pomoću oružja, medicine, zagađenosti vode, hrane i vazduha… te ozbiljna prijetnja da se potpuno uništi čovječanstvo na čitavoj planeti |
| Porodice | razorene kao rezultat svega navedenog |
| Prijatelji | zastranjeni i veze razorene kao rezultat gore navedenog |
| Ljubav | pretvorana u mržnju |
| Seks | u trci za profitom, mnoge naučne metode iskorištene da se vrši eksploatacija djece, siromašnih i obespravljenih, kao i odnošenje u bijelo roblje |
| Voda | zagađena, zatrovana i u oskudici |
| Hrana | zagađena, zatrovana i osiromašena od hranljivih sastojaka te sve više genetski modificirana |
| Napitci | zagađeni, zatrovani i često vještački proizvedeni |
| Putovanja | ograničena i često (odnosno u mnogim mjestima) opasna |
| Umjetnost | sve više komercijalizovana |
| Muzika | sve više komercijalizovana |
| Sportovi | sve više komercijalizovani |
| Zemlja | zagađena, zatrovana i izrovana, šume uništene te potencijalna prijetnja da se uništi sav život i sama planeta |
| Priroda | zagađena, zatrovana i u oskudici |
| Životinje | zatrovane, mučene, eksploatisane, ugrožene a mnoge vrste zauvijek iščezle |
| Biljke | uništene, genetski modificirane i manipulirane na razne druge načine |
| Voće | zagađeno, zatrovano i osiromašeno od hranljivih sastojaka te sve više genetski modificirano |
| Med | zagađen, zatrovan i osiromašen od hranljivih sastojaka |
| Plavetnilo neba | pretvoreno u sivilo, zagađeno, zatrovano i išarano sa chemtrails |
| Oblaci | pretvoreni u sivilo, zagađeni, zatrovani i išarani sa chemtrails, te sve češće korišteni da se nanesu ogromne “neprirodne” nepogode pomoću HAARPa |
| Okeani | teško zagađeni i zatrovani |
| Rijeke | teško zagađene i zatrovane |
| Kiše | zagađene i zatrovane |
| Snijeg | zagađen i zatrovan |
| Elvis Presley | ubijen |
| Bruce Lee | ubijen |
| Michael Jackson | ubijen |
| Filozofija | mogu i često put utiču jedna na drugu (nauka i filozofija) nažalost u velikom broju slučajeva negativno |
| Religija | sve više čini da udalji ljude od Boga |
Ali, na sreću, s druge strane, i stvari koje su izvan svakog dometa naučne manipulacije:
| Sunce | Još nismo u stanju da učinemo ikakvu štetu |
| Zvijezde | Još ne u stanju da učinemo ikakvu štetu |
| Univerzum | Još ne u stanju da učinemo ikakvu štetu |
| Duhovna prosvijećenost | Svi oni koji je jednom dostignu više nikad se ne obaziru na iluzije (uključujući nauku) |
| Bog | Nikad nećemo biti u stanju da učinemo ikakvu štetu! Niti šteta uopšte postoji. |
Leave a Comment:
Traži
Kategorije usluga
Korpa
| Items: | 0 |
| Subtotal: | $0.00 |
Note: All prices in Australian Dollars
Specials
info